Stara sela slavonskog gorja Krndije i Dilj gore

U našem digitalnom katalogu Stara sela slavonskog gorja Krndije i Dilj gore u 2027. godini predstavit ćemo vam devet priča o razvoju starih sela slavonskog gorja na prostori Krndije i Dilj gore između Kutjeva,Orahovice,Našica,Đakova, Pleternice i Požege. Povest ćemo vas u predrenesansno razdoblje ovog istočnog dijela slavonskog gorja i vidjeti što se je na ovom prostoru događalo od početka 13. stoljeća do početka 20. stoljeća kada su nastala posljednja stara sela ovog dijela slavonskog gorja.                                                Prvi vlasnici ovog prostora tijekom 13 stoljeća bili su cisterciti,tijekom 13.stoljeća,a od početka 18- stoljeća upravljanje ovim prostorom preuzeli su Isusovci i jedni i drugi su na određeni način oplemenili i uveli velike promjene u načinu života i rada na ovo istočnim prostorima slavonskog gorja kojih se značaj osjeća i sve do naših dana.                                                                         Plemićka obitelj Turković bila je treća najznačajnija zajednica kojom su ovaj prostor slavonskog gorja i stara sela ovih prostora dobila najsuvremenije tehnologije proizvodnje tijekom kraja 19. stoljeća i prvom polovicom 20 stoljeća, a njihove  doprinose ovi krajevi baštine i danas. 

Čardak na Dilj gori: 

Od graničarske stražarnice do planinarskog svetištaČardak, istaknuti vrh na glavnom hrptu Dilj gore smješten na 421 metru nadmorske visine, u sebi nosi stoljeća slavonske povijesti, geografskih promjena i ljudskog entuzijazma. Iako visinom zaostaje za najvišim diljskim vrhovima Cinkovcem i Degmanom (obadva na 461 m), Čardak je zbog svoje bogate prošlosti i strateškog položaja postao najpopularnija i najvažnija točka ove slavonske planine.Priča o ovom vrhu razvija se kroz tri ključna povijesna sloja: podrijetlo samog naziva, doba velike državne kartografije te naposljetku kroz organiziranu planinarsku renesansu koja je trasirala staze kojima i danas koračamo.1. Korijeni naziva: Što je uopće "Čardak"?Sama riječ čardak je turcizam koji vuče korijene iz perzijskog jezika (od riječi čārdāk ili čahardak), što u doslovnom prijevodu znači "četverostup" ili građevina podignuta na četiri stupa.Naziv ovog diljskog vrha usko je povezan s burnom poviješću Slavonije. Nakon potpisivanja Karlovačkog mira 1699. godine, glavno bilo Dilj gore dobilo je ulogu međe. Ono je postalo politička i vojna granica koja je dijelila civilnu Slavoniju (Pauriju) na sjeveru od slavonske Vojne krajine (Granice) na jugu. Na toj istaknutoj i strateški važnoj uzvisini, graničari (krajišnici) su podigli drvenu stražarnicu na stupovima – čardak. S te su visoke osmatračnice vojnici motrili teren i paljenjem vatri ili pucnjevima upozoravali okolno stanovništvo na potencijalne provale i opasnosti. Iako su te drvene utvrde s vremenom nestale, u narodu je trajno ostalo sjećanje na brdo zvano Čardak.

2. Doba kartografije i zidana piramida

Kada je u 19. stoljeću prestala izravna vojna opasnost, Čardak je dobio posve novu, znanstvenu ulogu. Državne su vlasti prepoznale važnost ovog istaknutog vrhunca za izmjeru zemljišta, kartografiju i premjeravanje države.Za potrebe geodezije, na samome vrhu izgrađen je impozantan objekt – visoka zidana trigonometrijska piramida (geodetski toranj). Ova betonsko-kamena konstrukcija, visoka čak 27 metara, služila je geodetima kao ključna točka s koje su se, iznad krošanja drveća, vršila precizna mjerenja i promatranja susjednih trigonometara širom regije. Tijekom desetljeća, kako je okolna šuma rasla, ova piramida je izgubila svoju primarnu kartografsku svrhu i prepuštena je prirodi, no ostala je prepoznatljiv spomenik arhitekture u srcu Dilja.

3. Planinarska renesansa Čardaka

Prava renesansa Čardaka, kojom se od zaboravljenog vojnog i geodetskog punkta transformirao u omiljeno planinarsko utočište, započela je točno 25. srpnja 1924. godine. Toga je dana u Slavonskom Brodu (tadašnjem Brodu na Savi), u prostorijama "Hrvatske čitaonice", na inicijativu magistra farmacije i ljekarnika Eugena Šrepela, osnovano Planinarsko društvo "Dilj gora" (tada kao podružnica Hrvatskog planinarskog društva iz Zagreba). Pod vodstvom Eugena Šrepela i prvih brodskih planinara, započelo se sa sustavnim trasiranjem, čišćenjem i markiranjem staza koje vode preko obronaka i kosa Dilj gore prema Čardaku.

Izvor ovog povijesnog događaja:

Ovi povijesni podaci i točan datum osnutka detaljno su dokumentirani i potvrđeni u službenim arhivima Planinarskog društva "Dilj gora" Slavonski Brod te u službenoj monografiji pod nazivom # Sto godina planinarstva u Slavonskom Brodu" , svečano predstavljenoj u svibnju 2024. godine pod pokrovi- teljstvom Hrvatskog planinarskog saveza (HPS).4. Povijesne staze: Usponi kroz skrivena jezera DiljaPrve generacije planinara trasirale su rute koje su povezale Čardak s prirodnim ljepotama u podnožju. Te su staze i danas žive, tehnički lagane, a kondicijski ugodne:

Izletište i umjetno jezero

, smješteno u kosi južnih padina Dilja, najčešće je ishodište. Ova povijesna staza vodi kroz gustu šumu hrasta i bukve, prateći prirodne linije grebena. Uspon od jezera do Čardaka i povratak traju ukupno oko

. Staza je idealna za obiteljske izlete i rane proljetne ili jesenske šetnje, a dio je i glasovitog

.

Za one koji traže dulji i mističniji put, tu je staza koja kreće od Sovskog jezera, jedinstvenog prirodnog fenomena i ostatka nekadašnjeg Panonskog mora (često nazivanog "oko Dilja"). Ova povijesna ruta prolazi kroz prekrasne šumske predjele zapadnog Dilja, spajajući se s glavnim hrptom planine. Hodanje od Sovskog jezera do Čardaka zahtijeva nešto više kondicije (oko 3,5 do 4 sata u jednom smjeru), ali pruža potpuni doživljaj netaknute divljine.

5. Povijesne ličnosti i kulturno nasljeđe kraja                

Osim planinarskog vizionara Eugena Šrepela, prostor šireg Dilja i susjedne Krndije zadužila su i velika imena hrvatske krajobrazne i tradicijske arhitekture:Dragutin Kiš ( 1924.-2010.)

Istaknuti hrvatski pejzažni arhitekt, rođen u obližnjim Našicama. Njegov rad na revitalizaciji zapuštenih povijesnih parkova i očuvanju hrvatske tradicijske baštine ostavio je dubok trag. Danas se upravo na prostoru Dilj gore i Krndije (posebice na širem području Općine Čaglin te u selima poput Mokreša i Starog Zdenkovca) kroz tematske radionice čuva sjećanje na njegov bogat umjetnički i stručni opus, učeći nove generacije kako prepoznati prirodnu i kulturnu cjelovitost slavonskog krajobraza.   

                                                                                        Škola tradicijske kulture Korpa Mala

Danas ovu hvalevrijednu tradiciju Dragutina Kiša u revitalizaciji tradicijskih vrtova nastavlja Škola tradicijske kulture Korpa Mala (u organizaciji udruge SŠB Rudine) sa svojim tradicijskim imanjem u selu Mokreš, u župi Gospe Lurdske sa sjedištem u crkvi  u Starom Zdenkovcu.                       Kroz edukativne programe, ogledni tradicijski vrt i radionice – poput pletenja tradicijskih ograda vrtova od vrbe ili izrade košara – ova inicijativa oživljava stare obrte i vještine kojima su se nekada služili stanovnici ovih gorskih sela, čvrsto povezujući kulturu življenja podno Dilja i Krndije s predrenesansnom interpretacijom tradicijskih vrtova slavonskog gorja. 

Danas je tradicija "čardaka" kao vidikovca na vrhu simbolički zaokružena. Budući da je gusta šuma s godinama potpuno zaklonila pogled sa stare zidane građevine, samo 100 metara južnije podignuta je nova tri metra visoka drvena razgledna piramida. Ona oblikom i funkcijom oživljava uspomenu na stare graničarske promatračnice i posjetiteljima iznova otvara prekrasan pogled na pitomi slavonski krajobraz koji su nekada motrili graničari, mjerili geodeti, a danas u njemu uživaju planinari.